Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka blago su revidirali očekivanu stopu pada BDP-a u ovoj godini, sada očekuju prosječnu stopu pada od 1,5 posto, dok su njihove siječanjske prognoze bile pad od 1,3 posto, podaci su iz srpanjskih HUB "Izgleda".

U toj publikaciji Hrvatska udruga banaka (HUB) dva puta godišnje prikazuje rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini u kojoj sudjeluju glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka.

Prosječna očekivana stopa promjene BDP-a sada je za 0,2 boda niža nego u siječnju i iznosi minus 1,5 posto. Raspon očekivanja se suzio: i oni koji su početkom godine očekivali manju kontrakciju aktivnosti od minus 1 posto sada su se pomakli do te granice, pa je raspon očekivanja od minus 1 posto do minus 2,1 posto, navodi se u HUB "Izgledima".

Sukladno tome, i korekcija očekivanja stope nezaposlenosti nije velika - donji se prag pomaknuo s 13,1 na 13,9 posto, a gornji je ostao 16,4 posto, a u prosjeku ekonomisti očekuju stopu nezaposlenosti potkraj godine od 14,6 posto (ranije 14,4 posto).

Ekonomisti najvećih banaka u ovoj godini očekuju kontrakcija svih najvažnijih komponenti BDP-a. Očekivano je najveća kod investicija (pad za 3,1 posto), no tu je i disperzija očekivanja najveća, pa najveći pesimist očekuje pad za 6 posto, a najveći optimist za samo 1 posto.

Kod drugih komponenti rasponi su puno manji, pa su i prosjeci reprezentativniji - prosječno se očekuje stopa pada osobne potrošnje za 1 posto, a očekivani prosjek pada izvoza je 1,3 posto. Kao najvažnija promjena u odnosu na ranije projekcije u "Izgledima" se navodi inflacija.

Očekivana inflacija

Početkom godine očekivala se inflacija od 2,5 posto na kraju godine, no sada je to očekivanje značajno veće te iznosi 3,3 posto, a raspon prognoza je vrlo uzak, od 3 do 3,5 posto. Jednoglasna revizija očekivanja rasta cijena, kako se navodi, ne treba čuditi u svjetlu promjena cijena inputa, koje su se dogodile ovoga proljeća.

Jedina važna stavka kod koje je došlo do poboljšanja očekivanja tiče se deficita proračuna, pri čemu se napominje kako su ekonomisti i početkom godine, kada su u prosjeku očekivali deficit od 4,9 posto BDP-a, u očekivanja ugradili mogućnost određene fiskalne prilagodbe.

Ovom su revizijom ta očekivanja još malo poboljšana - očekivani deficit sada iznosi 4,7 posto BDP-a, a raspon je sužen i kreće se od 4,3 posto kod najvećeg optimista do 5 posto kod najvećeg pesimista (ranije je to bilo 6 posto).

Važno je naglasiti da razliku između vladinih projekcija i projekcija ekonomista jednim dijelom treba tumačiti različitim metodološkim pristupom: ekonomisti u očekivanja ugrađuju i očekivanja jednokratnih rashodnih stavki koje se u pravilu ne budžetiraju unaprijed, navodi se u "Izgledima".

U financijskome dijelu očekivanja došlo je do minimalnih revizija - prosječni očekivani tečaj eura na kraju godine nije više 7,54 nego 7,57 kuna, ali je raspon ostao isti, od 7,50 do 7,60 kuna.

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka očekuju neznatno niže kamatne stope tržišta novca nego početkom godine, a jedina ozbiljnija promjena odnosi se na očekivanje prinosa na dugoročnu državnu obveznicu do kraja godine - ranije očekivanih 7,4 posto sada je revidirano na 6,8 posto.

I dok su početkom godine postojale dvojbe oko smjera fiskalne politike i mogućnosti zadržavanja rejtinga, očito je da su potezi nove vlade u prvih šest mjeseci malo ohrabrili ekonomiste koji sada vrednuju činjenicu da će financijska situacija na kraju 2012. ipak biti stabilnija nego što se to činilo krajem 2011., navode iz HUB-a.

Međutim, ekonomisti ne očekuju da bi se mirniji financijski ambijent u kratkom roku mogao preliti na pozitivne učinke u realnom sektoru. Taj problem i dalje ostaje, zaključuje se u HUB "Izgledima". (Hina/jk)