Koja će vrsta poduzetničkih aktivnosti biti prihvatljiva za financiranje iz fondova Europske unije u Hrvatskoj tijekom idućih godina?

Z.S., Šibenik

Europska unija strukturira plan trošenja sredstava iz proračuna EU kroz sedmogodišnja razdoblja koja se nazivaju višegodišnji financijski okviri. Od 1. siječnja 2014. godine započinje novo financijsko razdoblje u kojem sudjeluje i Hrvatska, a na raspolaganju će joj biti sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.

U zajedničkoj regulativi koja određuje iskorištavanje ESI fondova Europska komisija identificirala je takozvane tematske ciljeve u okviru kojih svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve. Od ukupno 11, koliko ih je definirano, za male i srednje poduzetnike (MSP) najvažniji su sljedeći:

1. jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija čiji će fokus biti na jačanju infrastrukture za istraživanje i inovacije, ulaganju u istraživanje i inovacije, razvoju novih proizvoda i usluga, umrežavanju, klasterima te primijenjenim istraživanjima, pilot istraživanjima, ispitivanju valjanosti proizvoda, diversifikaciji gospodarstva putem ulaganja u nova, brzorastuća područja;

2. povećanje pristupa, primjene i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija čiji će fokus biti na proširenju širokopojasne mreže i infrastrukturi za ultrabrzi širokopojasni pristup novog naraštaja, razvoju ICT proizvoda i usluga te ICT aplikacijama za e-vladu, e-zdravstvo i e-uključenost;

3. povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te ribarskog i akvakulturnog sektora čiji će fokus biti na promociji poduzetništva, razvoju novog modela poslovanja za MSP, posebno za međunarodno poslovanje, promicanju materijalnog i nematerijalnog ulaganja u nove tehnologije te potpora kapacitetima MSP kako bi se uključili u proces rasta i inovacija; 

4. podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima čiji će fokus biti na promicanju proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije, promicanju energetske učinkovitosti i iskorištavanju obnovljivih  izvora energije za MSP, u javnim zgradama, stambenom sektoru, domaćinstvima, razvoju novih tehnologija za obnovljivu energiju te strategiji održivog iskorištavanja energije za urbana područja, uključujući „pametne“ energetske mreže.

OPERATIVNI PROGRAMI

Hrvatske institucije u fazi su pripreme svih ključnih dokumenata i procedura kojima će se definirati područja i aktivnosti koje će biti moguće financirati u razdoblju od 2014. do 2020. Trenutačno se procjenjuje da će Hrvatskoj u spomenutom razdoblju biti alocirano 10,265 milijardi eura, no zasad nije poznata raspodjela sredstava po tematskim ciljevima kao ni točan podatak koliko će sredstava biti usmjereno u poduzetničke projekte. Definirana su tri operativna programa:

1) operativni program radnog naziva „Konkurentnost i kohezija“ – pokriva ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda;

2) operativni program radnog naziva „Ljudski resursi“ – pokriva ulaganja Europskog socijalnog fonda;

3) operativni program „Tehnička pomoć“.

Slijedi utvrđivanje prioriteta i mjera u okviru pojedinih operativnih programa. Precizan odgovor na postavljeno pitanje znat ćemo kada hrvatske mjerodavne institucije dovrše izradu operativnih programa, a što se očekuje krajem siječnja 2014., kako je najavljeno iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

POTPORA ZAGREBAČKE BANKE KORISNICIMA FONDOVA EU

Predviđeno je da će Hrvatska putem instrumenata kohezijske politike Europske unije imati na raspolaganju znatno veće alokacije iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u odnosu na pretpristupnu fazu. Iskustva banaka članica UniCredit Grupe iz zemalja pretposljednjeg i posljednjeg vala proširenja EU pokazuju da se ulaskom u EU znatno povećava uloga banaka. Zagrebačka banka zato je aktivno uključena u pripremne radnje za iskorištavanje strukturnih i kohezijskih fondova te će i ubuduće aktivno podupirati klijente u povlačenju sredstava iz fondova EU. (PS/GM)

Imate pitanja vezana uz mogućnosti korištenja EU fondova ili potporu Zagrebačke banke u provedbi EU projekata? Na najzanimljivija pitanja odgovara naša autorica Kristina Cappucci iz EU deska Zagrebačke banke, E-mail: kristina.cappucci@unicreditgroup.zaba.hr