Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je u veljači zabilježio blagi rast. Na kraju promatranog mjeseca inozemni je dug iznosio 45,8 milijardi eura, što je za 47,2 milijuna eura ili 0,1% više nego na kraju siječnja. U odnosu na kraj veljače prošle godine inozemni je dug manji za 744 milijuna eura ili 1,6%.

Tijekom prva dva mjeseca ove godine bruto inozemni dug je zabilježio vrlo blagi rast od 16,8 milijuna eura, odnosno 0,04%. Tome je najviše pridonio financijski sektor čiji se inozemni dug na kraju veljače popeo na 16 milijardi eura. I kod privatnih i kod javnih poduzeća vidljiv je nastavak razduživanja prema inozemstvu.

Vanjski dug sektora privatnih poduzeća spustio se na 10,5 milijardi eura, što je za 0,3% manje nego na kraju prošle godine. Kod duga javnog sektora nastavljeno je smanjenje duga javnih poduzeća, ali i rast inozemnog duga države. Inozemni dug države na kraju je veljače iznosio nešto više od 7 milijardi eura, što je za 20 milijuna eura više nego na kraju prosinca. Tom rastu u dobroj su mjeri pridonijele i kupnje državnih obveznica od strane nerezidenata na sekundarnim tržištima, što je bilo podržano povećanom likvidnošću na europskom i američkom tržištu. U ovoj godini očekujemo umjeren rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP(u s obzirom na očekivani pad gospodarstva).

Izdanje euroobveznice vrijednosti 1,5 milijardi dolara u travnju na američkom tržištu, pridonijet će rastu inozemnog duga. Međutim, zbog pada aktivnosti ne očekujemo značajniji rast vanjskog duga kod privatnih poduzeća, dok će rast kod bankarskog sektora biti umjeren zbog očekivanog vrlo blagog rasta kreditne aktivnosti, smatraju analitičari RBA. (PS/JK)