U većini zemalja srednje i istočne Europe u prvoj polovici ove godine gospodarska aktivnost bila na višoj razini nego krajem prethodne godine, no njezin se rast usporio, a nasuprot tome, u Mađarskoj, Češkoj, Sloveniji i Hrvatskoj realni se BDP u istom razdoblju smanjio, napominju analitičari hrvatske središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

U usporedbi Hrvatske i 10 zemalja srednje i istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) navode i kako je prvo tromjesečje u većini analiziranih zemalja bilo obilježeno blagim godišnjim smanjenjem stope zaposlenosti, pri čemu je najznačajnije bilo ono u Hrvatskoj. Jedino je u Estoniji i Litvi zaposlenost blago porasla.

Anketna stopa nezaposlenosti pak bila je najviša u Hrvatskoj. Pritom su visoke stope nezaposlenosti zabilježene i u baltičkim zemljama, no za razliku od Hrvatske, gdje je visoka stopa nezaposlenosti rezultat višegodišnjeg uzlaznog trenda, u baltičkim se zemljama ona kontinuirano smanjuje tijekom posljednje tri godine.

Zaostajanje izvoza

Napominju kako se zaostajanje hrvatskoga robnog izvoza za ostvarenjima usporedive skupine zemalja intenziviralo u prvom polugodištu 2012. Tako je, prema sezonski prilagođenim podacima, ukupan izvoz promatrane skupine zemalja u prvom tromjesečju porastao za 2,5 posto (u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja), dok je smanjenje izvoza, osim u Hrvatskoj, zabilježeno još jedino u Rumunjskoj i Sloveniji.

U drugom je tromjesečju, zbog dodatnog usporavanja globalne gospodarske aktivnosti i slabljenja inozemne potražnje, u većini zemalja bilo uočljivo usporavanje ili pad izvoza na tromjesečnoj razini.

Hrvatska se, kako se navodi, izdvaja izrazito nepovoljnim trendom robnog izvoza već četvrto tromjesečje zaredom, pa vrijednost izvoza još nije premašila razinu koja se bilježila prije izbijanja svjetske financijske krize.

Priljevi inozemnoga kapitala u zemlje srednje i istočne Europe i nadalje su razmjerno niski (isključujući promjenu pričuva, iznose oko 4 posto BDP-a), te su se u prva tri mjeseca 2012. dodatno smanjili. Pritom su inozemni investitori i dalje skloniji izravnim ulaganjima u Bugarsku te baltičke zemlje, a izrazito se niskim udjelom neto izravnih ulaganja u BDP-u izdvaja Mađarska.

Razlike prinosa na premiju kreditnog rizika pak za analizirane zemlje počele su se snižavati od lipnja.

Promatrano po zemljama, najveći pad percepcije rizičnosti u razdoblju od lipnja do rujna, mjeren razinom premije osiguranja od kreditnog rizika, zabilježen je u Hrvatskoj i Madžarskoj.

U ostalim su zemljama kretanja bila slična, osim u Sloveniji, za koju su se tijekom srpnja i kolovoza pogoršali uvjeti financiranja na međunarodnom tržištu, čemu je pridonijelo snižavanje kreditnog rejtinga.

Rast javnog duga

Proces fiskalne konsolidacije u većini analiziranih zemalja započeo je u 2010. i nastavio se tijekom 2011. Iznimku čine Slovenija i Hrvatska, čiji se manjak povećao na godišnjoj razini. Ako se promatra kretanje prihoda i rashoda u postocima BDP-a, fiskalna je konsolidacija bila uglavnom određena padom rashodne strane proračuna, što je pak pretežno bilo rezultat smanjenja rashoda za socijalne naknade i naknade zaposlenima.

U skladu sa spomenutim kretanjima manjka rast javnoga duga bio je u 2011. najizraženiji u Hrvatskoj i Sloveniji, dok su Madžarska, Letonija i Estonija uspjele smanjiti razinu javnoga duga. Pritom analitičari HNB-a napominju da su na kraju 2011. jedino Poljska i Mađarska imala veću razinu javnoga duga od Hrvatske. (Hina/jk)