Analitičari Hypo banke u najnovijim makroekonomskim prognozama za Hrvatsku u 2013./2014. godini prognoziraju nastavak recesije i rast nezaposlenosti.

Unatoč solidnoj turističkoj sezoni, zadržavamo prognozu pada BDP-a u 2012. od -2%, uslijed snažnijeg, no očekivanog smanjenja investicija te dodatnog slabljenja vanjskog okruženja, povrh izraženog negativnog utjecaja započetog sređivanja javnih financija na domaću potražnju. Pritom se domaća fiskalna konsolidacija temelji na prihodovnim naporima, prije nego li racionalizaciji socijalnih prava i(li) restrukturiranju državnih tvrtki, što pogađa aktivnost i optimizam investitora, ističu analitičari Hypo banke.

I sljedeće godine pad BDP-a

Rast nezaposlenosti, pad realnog dohotka te razduživanje stanovništva ujedno slabe osobnu potrošnju. Napokon, slabija inozemna potražnja uslijed sinkroniziranih fiskalnih prilagodbi diljem euro zone (EMU), kao i (prihvatljiva) dostupnost kapitala najveće su nepoznanice. Ne samo da istaknuti faktori upućuju na pad BDP-a i u 2013., već, štoviše, kretanja u okruženju (neizvjesnost oko krajnjih rješenja za EMU) u kombinaciji sa nedovoljno snažnim adresiranjem nekonkurentnosti, te nepredvidivošću razduživanja uglavnom nameću negativne rizike.

U međuvremenu, ne bi trebalo zanemariti srednjoročne benefite fiskalne prilagodbe, strukturnih reformi, kao i političko-ekonomsku katarzu koje su nužne za obaranje rizika, oporavak investicijske klime te kreditne aktivnosti. 

Pozitivno je i to da poboljšanje izgleda kretanja kreditnog rejtinga (Fitch Ratings) koincidira sa jačanjem inicijativa za unutarnju devalvaciju neophodnu u stabilnom tečajnom režimu. Naime, u 2013. dodatno će se smanjiti doprinos za zdravstvo uz smanjenje PDV-a važnoj izvoznoj grani - turizmu. Novim Zakonom o reprezentativnosti te ukidanjem načela de facto neograničenog trajanja kolektivnih ugovora reducira se ovisnost ekonomskih politika o sindikatima, te stvaraju temelji za strukturnu racionalizaciju head-counta u javnom sektoru Sve su to preduvjeti za liberalizaciju rigidnog tržišta rada u cilju veće fleksibilnosti u ekonomskim ciklusima. Vlada također nastoji ubrzati restrukturiranja tvrtki sa konačnim ciljem oslobađanja zarobljenog kapitala.

Indirektni porezi i dalje rizik

Post-izborno povećanje indirektnih poreza te administrativno-reguliranih cijena energenata te klimatski uvjetovan rast cijena hrane prouzročili su pritiske na rast maloprodajnih cijena. S druge strane, slaba domaća potražnja zbog mjera fiskalne štednje, rasta nezaposlenosti, pada plaća i razduživanja građana, suzdržana očekivanja oko cijena energenata te napokon stabilan tečaj sugeriraju slabljenje cjenovnih pritisaka u narednoj godini. Među ključnim ulaznim rizicima (prosječnoj inflaciji od 2,8% u 2013.) i dalje su indirektni porezi, uključujući ukidanje nulte stope PDV-a, te liberalizacija cijena energenata, sve to s ciljem stabilizacije proračuna, ali i stvaranja preduvjeta za investicije u energetski sektor.

Daljnji pad robnog trgovinskog deficita zaustavljen je uslijed većeg pada izvoza u odnosu na uvoz, i to zbog pada isporuka kapitalnih dobara, uključujući brodove, kao i, općenito gledano, restrukturiranja velikih, nekonkurentnih proizvodnih sustava. Pad uvoza i dalje reflektira snažniji pad uvozno-intenzivne industrijske proizvodnje te slabu potražnju za potrošačkim dobrima. 

U 2013. vidimo dodatni pad izvoza uz zadržavanje robnog deficita oko 15% BDP-a uslijed slabije inozemne potražnje, inicijalnih problema u konkurentnosti po ulasku u EU kao i administrativnog poskupljenja izvoza u članice CEFTE, smatraju analitičari Hypo banke.

Nepovoljan utjecaj na proračun

Viši kamatni troškovi, podbačaj prihoda od PDV-a, odgođena reforma prekomjernih socijalnih davanja te pogoršani makroekonomski izgledi, ali i inicijalni troškovi započetih reformi ostavljaju fiskalni deficit na iznad 4,5% BDP-a u 2012.-2013. godini. Dodatno nepovoljno na državni proračun utječe trošak restrukturiranja brodogradilišta, kvazifiskalne aktivnosti (HBOR), rastuća nelikvidnost te napokon nezaposlenost.

U ovom trenutku valja, međutim, primijetiti da je hrvatska vlada povećala napore u području unutarnje devalvacije (mini porezna reforma, preduvjeti za reformu tržišta rada te brže restrukturiranje insolventnih tvrtki), što bi u cilju snažnije fiskalne vjerodostojnosti trebalo biti podržano reformama na strani ponudbene strane gospodarstva te racionalizacijom većeg broja socijalnih transfera, zaključuju u Hypo banci. (ps/jk)