Hrvatska je u razdoblju od 1993. do kraja prve polovine 2011. inozemnim izravnim ulaganjima ukupno privukla 24,7 milijardi eura stranog kapitala, što je oko 5.600 eura po stanovniku, pa iako to Hrvatsku relativno visoko pozicionira na ljestvici zemalja primatelja stranih investicija, ključni je problem nepovoljna struktura prikupljenih ulaganja, upozoravaju iz Hrvatske narodne banke.

Tako polovicu ukupnih inozemnih izravnih ulaganja čine ulaganja u postojeće projekte (brownfield investments), a samo mali dio odnosi se na ulaganja u potpuno nove projekte (greenfield investments), koji izravno otvaraju nova radna mjesta i pridonose razvoju domaćeg gospodarstva, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Smanjenje ulaganja

Premda se očekivalo da će uoči pristupanja Europskoj uniji inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku biti dinamizirana, recentni pokazatelji ne potvrđuju takva kretanja, ističu analitičari HNB-a navodeći da su tijekom 2010. i 2011. inozemni ulagači osjetno smanjili svoja ulaganja u Hrvatsku.

Izravna ulaganja u Hrvatsku iznosom od 1 milijarde eura u prva tri tromjesečja 2011. blago premašuju ostvarenja iz istog razdoblja prethodne godine, no tek je manji dio tog iznosa uložen u nove proizvodne kapacitete, a veći je dio iskorišten za otplatu dugova inozemnim vjerovnicima. Isto tako, dio stranih vlasnika pretvarao je svoja dužnička potraživanja od domaćih poduzeća u vlasnički ulog, što je uvećalo vlasnička ulaganja, a smanjilo inozemni dug.

Analitičare središnje banke izostanak dinamičnijih ulaganja upućuje na zaključak kako u Hrvatskoj još postoje ograničenja koja pridonose smanjenju zainteresiranosti inozemnih ulagača. Također upozoravaju da i dalje postoje ozbiljni rizici vezani uz moguće povlačenje većeg dijela tekuće ili akumulirane dobiti stranih vlasnika u domaćim poduzećima ili bankama. (Hina/jk)