Živimo u krizi već predugo i svi postajemo nestrpljivi. U međuvremenu raste broj proroka koji znaju što treba učiniti, nevolja je jedino u tome da se većina njih između sebe ni oko čega ne uspijeva složiti. Krenimo od opće ekonomije. Treba li više štedjeti ili poticati potrošnju? Treba li akumulaciju usmjeravati na javne investicije ili jačati infrastrukturu slobodnog poduzetništva? Treba li razvijati, ili ukinuti, praksu liberalnog kapitalizma? Hoće li preokret doći od snaženja, ili slabljenja uloge države u gospodarstvu? Je li rješenje u čvrstoj monetarnoj politici ili nam treba (kontrolirani) rast inflacije?

Svjetski ekonomisti vole teorije po kojima bi na tržištu sve bilo bajka kad zločeste interesne skupine ne bi uspijevale nametati svoje ciljeve (poput vojne i naftne industrije, banaka, osiguravajućih društava i raznih drugih multinacionalnih korporacija). Neki tvrde da je slobodnom tržištu kraj, a neki da će ga tek globalizacija staviti u punu funkciju. Za jedne je monetarna politika ključna, drugi sve nade polažu u fiskalnu politiku, treći se kunu da nema rješenja bez poticaja poduzetništva, četvrti su protiv svakog poticaja jer se njime »deformira« sloboda privatne inicijative. Neki opet tvrde da smo u krizi jer ništa nismo naučili na pogreškama iz prošlosti.

Adam Smith je pred dvjesto pedeset godina uvidio da je razina ostvarivanja nepravednog profita najveća kad države ulaze u gospodarsku krizu od koje, zatim, propadaju. Ima ih koji misle da to jed - nako vrijedi za pad starog Rima i raspad feudalnih država Europe, kao i za trendove u većini zemalja EU proteklih pet godina. (PS/Z.R)

Naslov članka: Kako izaći iz krize 

Autor: Velimir Srića

Izvor: Poslovni savjetnik br.118 str.10-11.

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter