Zamislimo listu svojih talenata, osobina u kojima smo jaki, vještina na koje smo ponosni. Netko je odličan govornik, a netko sjajno priča viceve. Netko lako uspostavlja kontakt s nepoznatom osobom, a netko tečno govori strane jezike. Netko dobro pleše, zna crtati, skladati glazbu, efikasno neverbalno komunicira, a netko ima estetskog dara, odličan je polemičar ili sjajno kuha.

Netko briljantno vodi sastanke, a netko radi sjajne zapisnike. Netko ima savršeni sluh, a netko je vrlo strpljiv i zna ljudima objasniti i najteži problem. Netko je silno fizički izdržljiv, a netko pedantan i temeljit do sitničavosti. Netko je brz u logičkom razmišljanju, a netko je beskonačno kreativan u svemu što radi…

Razmislite o sebi i pokušajte napraviti top listu vaših deset najvećih osobnih talenata. Kad ste ih utvrdili, zapitajte se: „Koliko od njih svakodnevno koristim u životu i na poslu?“.

Ako je odgovor između sedam i deset, onda vam treba zavidjeti jer ste sretni i zadovoljni svojim životom i poslom. Ako je odgovor ispod pet, onda vas treba žaliti, jer svakog dana žurite pobjeći s radnog mjesta, ali se vjerojatno ne osjećate dobro niti kod kuće.

Zašto takvi ljudi nemaju razloga biti zadovoljni svojim managerskim životom? Zato jer ne rade ono u čemu su najbolji, već svoje vrijeme troše na stvari u kojima nisu toliko dobri. Umjesto da se svakodnevno osjećaju kao heroj i ekspert, stavljeni su u položaj da se doživljavaju kao prosjek i promašaj. A tako će ih vidjeti i okolina.

Nema „savršenih ljudi“

Svaki je pojedinac zbir različitih sposobnosti, znanja, talenata i vještina. S druge strane, obavljanje svakog posla traži određene sposobnosti, znanja, talente i vještine.

Važno je znati da nema „savršenih ljudi“, idealnih za svaki posao. Isto tako u načelu nema sposobnosti, talenata, znanja i vještina koje su dobre same po sebi, već je nešto „dobra“ sposobnost ako je u skladu s potrebom zadatka koji valja obaviti. Na primjer, pedantnost, temeljitost i discipliniranost kombinacija je vrlina koja je idealna za šefa računovodstva i bankarskog službenika, ali će biti loša za pjesnika ili kreativnog direktora marketinške agencije. Dakle, uspjeh svakoga od nas, a posebno „šefova“, temelji se na znanju, vještinama i osobnosti.

Cijeli članak pročitajte u novom časopisu Direktor, ožujak 2012., broj 3, str.  12-13
Autor: prof. dr. sc. Velimir Srića