Kada dođu u Hrvatsku stranci često imaju osjećaj da kao narod puno polažemo na vanjski dojam. Spremni smo kupovati skupo kako bi održali određenu sliku o sebi. Međutim, kriza je utjecala na hrvatske potrošače koji su prilikom kupnje racionalniji nego prije, informiraniji i štedljiviji, piše poslovni tjednik Lider.

Domaći potrošači prije dvije godine imali su predrasude prema robnim markama ali to se mijenja. Postajemo svjesni da racionalno trošiti nije znak siromaštva, rekao je Sandro Vrbanus iz Nielsena za Lider.

Da hrvatski potrošači mijenjau svoje navike može se vidjeti u velikoj zastupljenosti robnih marki i po sve većem broju kupaca koji kupuju po diskontima. Lidl, jedini diskonter u Hrvatskoj u posljednje dvije godine bilježi znatan rast prometa u svim kategorijama. Nielsenovo istraživanje Shopper Trends za 2010. godinu pokazuje da se broj potrošača koji su u posljednih tjedan dana kupovali u Lidlu udvostručio, kao i broj onih koji tamo povremeno kupuju. Na pitanje što su poduzeli da bi uštedjeli, 58 posto potrošača izjavilo je da su izabrali jeftinije, robne marke. Prije krize većina je smatrala da su robne marke namijenjene siromašnima, danas su promijenili stavove o njima.

Hrana na koju otpada oko 40 posto kućnog budžeta pokazuje kako se Hrvati dijele u dvije različite kategorije. U jednoj su oni koji paze kako troše novac pa čak i kad je riječ o hrani. Drugu skupinu čine oni koji kupuju i traže najbolje, iako nemaju novca.

Promjena se vidi i na tržištu računalne tehnologije gdje kupci sve više gledaju cijenu i kupuju jeftinije proizvode, rekao je za Lider Karlo Pernek iz IDC-a, tvrtke za istraživanje IT tržišta.

Unatrag desetak godina većina Hrvata vlastiti stan bi kupila u dobi između 26 do 34 godine. Bili su mladi bračni parovi, sa stabilnim zaposlenjem i primanjima, bez djece ili s jednim djetetom. Kriza je utjecala i na kupnju stanova.

Vedrana Likan, direktorica Colliers International Hrvatska rekla je da Hrvati koji se danas odlučujju na kupnju stana znatno su oprezniji pa više vremena provedu u prikupljanju informacija i istraživanju opcija te pogodnosti kreditnih aranžamana.

Međutim domaći potrošači ne mijenjaju svoje navike kada se radi o kupnji odjeće. No to nije hrvatska posebnost već trend na globalnoj razini.

Oni koji žele znati kako će kupovati Hrvati slijedećih mjeseci, trebali bi promatrati kako troše Slavonci, koji su se pokazali predvodnicima trendova kada je riječ o kupovnim navikama. Na početku krize Slavonci su među prvima prihvatili robne marke, pivo u plastičnoj ambalaži. Stručnjaci smatraju da su slavonski potrošači dobar pokazatelj kako će reagirati drugi hrvatski potrošači u narednim mjesecima. (J.K.)

Izvor: poslovni tjednik Lider, broj 259, 17. rujna 2010., str. 26-30.