Četvrta industrijska revolucija - To je bio naslov mojeg prethodnog članka u kojem sam naveo sažetak promjena u globalnom gospodarstvu i o novim karakteristikama koje treba imati vodstvo neke tvrtke ili države, a što je bila tema ovogodišnjeg sastanka u Davosu.

U ovom ću članku biti malo detaljniji: Što se mijenja? Kakve su posljedice? Kako na to reagiraju tvrtke i vodeći manageri? Kakva je uloga djelatnika?

Što se danas mijenja? Evo nekoliko primjera:
Brzina i količina informacija: “… živimo u vremenu kad smo preplavljeni informacijama” (Daniel Levitin). Ono što je danas činjenica sutra može biti pogrešno, ono što je danas moguće sutra možebiti prekasno. Nove tehnologije,  proizvodi, teorije, pravila, mogućnosti i ograničenja izmjenjuju se velikom brzinom. Pametna industrija: područje u kojemu su fleksibilnost i brzina razvoja najvažnije vrijednosti i značajke novih proizvoda i proizvodne tehnologije. Umreženost proizvodnje (Network-centric production): u kojoj su ljudi i strojevi za proizvodnju višestruko povezani. Internet stvari: mnogo je novih mogućnosti za poduzetnike, tvrtke I potrošače na svim područjima jer je sve više pametnih proizvoda (pametni alati) koji su povezani s Internetom. Disruptivne tehnologije: moguće su nove funkcije proizvoda, usluga i načini zarade; primjerice osiguranje “plati koliko voziš”, dronovi, 3D modeli za 3D printere itd. Disruptivne inovacije: stvaraju nova tržišta i prilike; no također donose i probleme jer neke ih tvrtke neće preživjeti zato što se nisu na vrijeme prilagodile. Socijalne inovacije: Način suradnje organizacija i ljudi rapidno se mijenja. Zaposlenici su sve više kapital tvrtke. 

Promjene i transformacije
Sitskoorn (2016) kaže: ‘Promjene će postojati dokle god će postojati ljudi i vrijeme. Promjene su temelj razvoja te dakle – u tom smislu - nužne da bi se ostvario razvoj. Ako se vi, bilo kao pojedinac ili kao tvrtka, ne promijenite u skladu s okolinom i u duhu vremena, to bi moglo dovesti do vrlo ružnih posljedica.” Hipoteza Crvene kraljice kaže da “ako organizam želi preživjeti i reproducirati se u okružju koje se stalno mijenja, taj se organizam mora konstantno prilagođavati i razvijati” (prema Lewis Carrolovoj “Alisi u zemlji čudesa”). Ili, kako je rekao Herbert Spencer: radi se o ‘preživljavanju najjačih’. Premda ovo zvuči vrlo razumno, iskustvo pokazuje da mi “masovno” zanemarujemo ove mudrosti, bilo svjesno, bilo nesvjesno. Te snosimo ozbiljne posljedice na raznim razinama. Primjerice:
••Tvrtke kao Kodak, Nokia, Blackberry itd bankrotirale su jer su se prekasno počele prilagođavati razvoju tehnologije ili tržišta.
••Pojedinci koji se ne hvataju u koštac s promjenama; kojima današnja preplavljenost informacijama predstavlja problem; koji ne mogu podnijeti da 24 h dnevno 7 dana u tjednu budu na raspolaganju; te upravo zbog toga više nisu u stanju donositi odluke; što povećava fizičke tegobe kao što su stres, visoki tlak, premorenost, srčane probleme i ovisnosti.

Dinamičko znanje zamjenjuje statičko znanje
Statičko znanje znači da ste stekli stručno znanje i da s tim znanjem možete godinama raditi, katkad i do mirovine. Današnje su promjene tako brojne i tako brze da, ako želite opstati, morate steći dinamičko znanje. Dinamičko znanje znači učinkovito rabiti mozak te ga redovito hraniti novim informacijama, novim znanjima i to prije svega fleksibilno i kreativno. Rad i učenje su – u uspješnim tvrtkama – isprepleteni s inovacijama i snalaženjem. Danas je tvrtki nemoguće opstati ako ovisi o “mozgu” samo jednog čovjeka/žene. Zajedno s drugim promjenama i razvojem društva, tvrtke sve više postaju sustavi u kojima je čovjek u središtu i u kojima su nužni svi “mozgovi” jer je timski rad odlučujući faktor za uspjeh.

Autor teksta: John Lodder

Izvor: Poslovni savjetnik br. 130

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone