Svaki konzultant i manager će vam reći da je u svemu što radimo potrebno imati jasno definiran cilj. I to je vjerojatno točno. Još od 1981.g. kada je George Doran u časopisu Management Review prvi put pisao o S.M.A.R.T. ciljevima, u poslovnom je kontekstu postavljanje ciljeva koji su specifični (S), mjerljivi (M), ostvarivi (Aeng. achievable), bitni (R-eng. relevant) i vremenski određeni (T-eng. timely) postalo mantra i najbolja praksa. I kada pogledamo, dobro određeni poslovni ciljevi su upravo takvi.

SMART ciljevi
Uzmimo npr. cilj koji je sročen na sljedeći način: „U segmentu prodaje poslovnim korisnicima želimo do kraja ove godine postići rast prometa od 7%.“ Cilj je specifičan, na kraju godine možemo lako izmjeriti jesmo li ili nismo dosegli željenu brojku, možemo pretpostaviti da je cilj ostvariv, ostvarenje rasta je za tvrtku bitno te postoji vremenski rok u kojem cilj želimo
ostvariti. Tako sročen cilj će nas bolje usmjeravati nego onaj koji je sročen „Želimo rasti“. Jednako tako, za postavljanje ciljeva u privatnom životu stručnjaci savjetuju da nije dovoljno odlučiti npr. „Želim smršavjeti“, već da je potrebno biti mnogo precizniji, npr. „U sljedeća 3 mjeseca želim izgubiti 10 kg.“ i na temelju toga napraviti konkretan tjedni ili mjesečni plan.
Zvuči li Vam to poznato?

Not so SMART
No, sa SMART ciljevima postoje barem dva problema. Prvi problem je da je osjećaj sreće i zadovoljstva odgođen do samog ostvarenja cilja – na primjeru mršavljenja kao da smo podsvjesno odredili da će stvari biti u redu tek kad izgubimo i posljednji kilogram viška i da možemo biti sretni tek kad to ostvarimo. Dakle, do dostizanja željene brojke na nama je
da kopamo, grizemo i radimo i ne zadovoljavamo se s ičim manjim. Drugi, i mnogo veći, problem je što ciljeve uvijek postavljamo prema trenutnim okolnostima i dostupnim informacijama koje se tijekom vremena vrlo lako mogu promijeniti.

Autor teksta: Domagoj Lipošinović

Izvor: Poslovni savjetnik br. 132

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone