Kako bi se potaknulo da više ljudi radi, Junckerova Komisija pomaže da se ostvari bitni napredak u ovim krucijalnim područjima provedbom investicijskog plana za mlade te je pokrenut investicijski plan vrijedan 315 milijardi eura, kojim se dodijeljuje novac za strateška područja kao što su obrazovanje, istraživanje i inovacija te potpora za financijski rizik malim i srednjim poduzećima. Ovo pruža veliku šansu hrvatskoj Vladi i hrvatskim tvrtkama!

Nekoliko je zemalja Europske unije već započelo konkretne projekte u ovom planu. Odgovor je vrlo jednostavan i vrlo konkretan: NE, apsolutno ne!! Možemo ovo promatrati na različitim razinama. Izvješće Europske komisije ukazuje na to da su se zemlje koje su provele reforme na tržištu rada i ulagale u ljudski kapital pokazale otpornijima u ekonomskoj krizi te da se brže oporavljaju.

Pouke iz prošlosti

Komisija je istražila pouke koje se mogu izvući iz vremena recesije i otkrila da je njezin negativni učinak na zaposlenost i prihode bio manji u zemljama čija su tržišta rada otvorenija i manje rascjepkana te u kojima se više ulaže u cjeloživotno učenje, poput Danske, Austrije, Švedske i Nizozemske. To su zemlje koje su pokazale jaču otpornost u vrijeme krize. Učinkovito iskorištavaju cjeloživotno učenje, njime obuhvaćaju mnoge nezaposlene, povezane su s mobiliziranjem, i bolje se prilagođavaju ekonomskom ciklusu.

Ulaganje u ljudski kapital

Pokazalo se da su zemlje koje osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta i učinkovitu socijalnu zaštitu te ulaganja u ljudski kapital otpornije na ekonomsku krizu. Jedan je to od glavnih rezultata Europskog pregleda razvoja u području zapošljavanja i socijalne politike iz 2014. Također se u njemu ističe potreba za ulaganjem u razvoj i očuvanje odgovarajućih vještina radne snage radi potpore produktivnosti te opisuje izazov koji predstavlja ponovna uspostava konvergencije među državama članicama. Naravno za otvaranje novih radnih mjesta potrebne su strukturne reforme, na primjer smanjenje troškova radne snage za niskokvalificirane radnike i mlade ljude. Ali ulaganje u socijalnu politiku također pomaže u gospodarskim krizama, jer ljudima pomaže da ostvare svoj puni potencijal za zaposlenje i adekvatnu zaštitu kroz životni vijek. Na primjer, zemlje poput Malte, Luksemburga i Nizozemske, koje su ulagale u obrazovanje od najranije dobi, pokazale su značajan rast u stopi zaposlenosti, rekla je povjerenica. Pregled kaže da brojne zemlje članice postupno kreću prema modelu ulaganja u socijalnu politiku koja promiče potencijal ljudi kroz cijeli njihov životni vijek te podupire sudjelovanje u širem tržištu rada. Prošle reforme da se dovede više žena i starijih radnika na radna mjesta pomogle su da se održe stope aktivnosti u Europi. Ovo potvrđuje potrebu da se nastavi s reformama tržišta rada i s modernizacijom socijalne zaštite.

Bolje vještine odgovaraju boljim radnim mjestima

Suočeni sa sve starijim stanovništvom, ali smanjenjem broja stanovnika u EU, ulaganje u ljudski kapital je ključno za podršku produktivnosti i osiguravanje uključivog rasta s mnogo radnih mjesta u budućnosti. Pregled ističe da su za učinkovito ulaganje u ljudski kapital potrebni ne samo edukacija i osposobljavanje u odgovarajućim vještinama, nego i prihvatljivi okviri koji će pomoći ljudima da održe, nadograde i koriste te vještine tijekom čitavog svog radnog vijeka. U tom smislu su potrebne primjerene ekonomske politike kako bi se spriječilo gubljenje ljudskog kapitala kroz neaktivnost ili nezapošljavanje. To nije samo zadatak za vlade, nego zasigurno i za tvrtke. (PS/SŠ)

Autor teksta: John Lodder

Izvor: Poslovni savjetnik br. 128

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone