U posljednje vrijeme sve je više novih pekarnica, posebno u većim gradovima. Nove pekarnice zauzimaju najelitnije lokale u kojima su nekad boravile knjižare, antikvarijati, trgovine skupom robom.

I ovdje je kriza učinila svoje jer se ljudi hrane sve jeftinije i „s nogu“ zbog čega pekarnice doživljavaju svoje zlatno doba. To potvrđuje i statistika – kad je riječ o potrošnji građana, sve je u padu osim cigareta, lijekova i pekarskih proizvoda. Naime, potrošnja pekarskih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine porasla je za 6,6 posto.

Istina, pekarnica je sve više, i to jakih poduzeća kao što su Mlinar, Pan-pek, Dubravica, Dinara. To je, nema sumnje, jedan od pokazatelja krize – ljudi više ne idu u restorane, čak više niti fast-foodovima ne ide kao nekad, novca se ima samo za najjeftinije, rekla je za Novi list Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Dodaje da se najviše kupuje kruh – bijeli i polubijeli na što otpada čak 80 posto prodane robe u pekarnicama, a ostalo čine peciva, slastice, bureci, gotovi sendviči i ostalom, čiji udio u prodanom raste.

Međutim, pekari i dalje bilježe gubitke, dodaje Barišić. (jk)

Foto: Davor Javorović/PIXSELL