Tko su nove generacije zaposlenika?!

Turbulentno okruženje u kojem se poduzeća sve više nalaze zahtijevaju brze odgovore od nositelja ključnih procesa u organizacijama, ali i prilagođavanja na nove generacije radne snage. Izazovi koji se javljaju jesu definirani u domeni novih generacija, koji po svojoj vremenskom i edukacijskom elementu odudaraju od dosadašnjih klasičnih zaposlenika.

Da bi se ostvario rast i razvoj organizacije, potrebno je „pomiriti“ i uskladiti (harmonizirati) te dvije varijable: rast i razvoj organizacije sa zaposlenicima „novog doba“ tzv. milenijalcima.

Rast poduzeća je vrlo dinamičan proces, koji se promatra s različitih aspekata: financijskog, strateškog, strukturnog i organizacijskog.

Cilj svih poduzeća, koja žele rasti, inovirati i unapređivati svoje performanse, je definiranje i usklađivanje odnosa između rasta i razvoja organizacije, „starijih zaposlenika“ u organizaciji u odnosu na sudjelovanje „nove generacije zaposlenih”, tzv. milenijalaca u tom rastu i razvoju.

“Milenijalci” možda i ne žele sudjelovati u klasičnom razvoju organizacije i raditi po principima koja su vrijedila nekada. Žele nešto novo. Pružite im to nešto novo.

Što nove generacije zaposlenika traže od poslodavaca?

Poslovno okruženje treba se konstantno prilagođavati novim trendovima, potrebama tržišta, novim tehnologijama i novim stručnjacima. Milenijalci se danas ne zaustavljaju na formalnom obrazovanju i tradicionalnom načinu poimanja radnog mjesta, već su proaktivni, gorljivi u promjeni i redefiniranju poslovnih odnosa, praksi i pristupu.

Naviknuti na nove tehnologije, interakciju, projektni i dinamičan rad, drugačije shvaćaju i pojam autoriteta, vremena i radnog mjesta. Moderna poduzeća danas svoje poslovanje prilagođavaju upravo ovakvim mladim korisnicima/zaposlenicima.

Uloga menadžmenta u odnosu s “milenijalcima”

Jonathan Turner je 2015. godine, u svom istraživanju o milenijalcima, primijetio da svaka od generacijskih skupina ima različite čimbenike koji ih motiviraju.

Generacijska kohorta doprinosi osobnosti i radnim stilovima koji stvaraju izazove za vodstvo. Motivacija zaposlenika utječe na sve aspekte poslovanja. Stoga, imperativ je da menadžeri razumiju kako motivirati radnu snagu iz više različitih generacija.

Postoji nedovoljna osviještenost menadžmenta u tradicionalnim organizacijama na „novi sustav rada“ i na „postojanje novih generacija“. Isto tako, nepostojanje mjerenja utjecaja rada novih generacija zaposlenika na rast organizacija jedna je od barijera u kvalitetnoj suradnji.

Unatoč razvoju teorije organizacija, mnogi definiraju što su i tko su te nove generacije, ali nitko ih ne povezuje s ključnim pitanjem: mogu li nove generacije sudjelovati i osigurati kontinuirani rast i razvoj organizacije?!

Karakteristike različitih generacija

Ne postoje strogi znakovi, poput znaka stop na prometnicama, gdje jedna generacija prestaje i počinje druga. Ipak, možemo definirati razdoblja i „imena“ različitih generacija zaposlenika, te što ih obilježava:

• Veterani – rođeni u razdoblju od 1922. do 1943. godine. Uglavnom su rođeni prije Drugog svjetskog rata i prve uspomene i utjecaji su im povezani s ratom.
• Baby-boom generacija – rođena između 1943. i 1960. godine. Rođeni su nakon Drugog svjetskog rata i odrasli su u razdoblju izrazitog optimizma, velikih prilika i napretka.
• Generacija X – rođena u razdoblju od 1960. do 1980. godine. Rođeni su nakon bljeska Baby-boom generacije u njenoj sjeni te za vrijeme napretka Azijskih tigrova Hong Konga, Južne Koreje, Singapura i Tajvana.
• Generacija Y – rođena između 1980. i 2000. godine, a roditelji su im Baby-boomersi ili rani pripadnici Generacije X. Odrasli su u visokotehnološkom, optimističnom vremenu.
• Generacija X - najmlađi među njima još idu u vrtić. Rođeni su između 1996. i 2011., koji danas imaju između pet i 20 godina.
• Alpha generacija – oni rođeni 2010. godine i mlađi.

Slika 1. Grafički prikaz godina rođenja pripadnika različitih generacija

Izvor: Grail Research Analysis, 2011.

Prema istraživanju konzultantske kuće Ernst & Young, provedeno 2013. godine, pripadnici baby boom generacije i Y generacije, generaciju X smatraju najkompetentnijom kada su u pitanju stjecanje prihoda za poduzeće te izgradnja i jačanje timova.

Isto tako, oni ističu da s ovom generacijom nije lako surađivati pošto ih karakterizira visoka doza cinizma, nepovjerljivosti i kritičnosti prema svemu što ih okružuje.

Generaciju milenijalaca odlikuje nepovjerenje i neprihvaćanje mišljenja starijih generacija, a odbojni su im i mediji koji su fokusirani isključivo na medijske kampanje. Čak 84% milenijalaca tvrdi da „ne vole ili ne vjeruje“ ni jednom obliku oglašavanja.

Što napraviti za bolju „adaptaciju“ jedni na druge?

Jedan od načina građenja organizacijske klime je implementacija kulture temeljena na uvažavanju, participiranju i građenju ljudskih odnosa organizacije koja želi biti generacijski pristupačna.

Analize pokazuju da u svim najboljim organizacijama na svijetu „pretjerano“ komuniciranje (engl. over communication) je poželjno i mora biti svakodnevno. Timovi trebaju neprestano komunicirati, govoriti i slušati, uz međusobno poštovanje i prihvaćanje različitih stavova.

Ova tema je toliko zanimljiva, aktualna i sklona različitim interpretacijama, da joj treba pridodati važnost. Isto tako, vremena za prilagodbu je malo. Oni su tu. Prisutni su. Nove generacije zaposlenika su i te kako uključeni u poduzećima, neovisno o veličini poduzeća.

Pitanje koje si postavljamo: a) jesam li ja jedan od onih vlasnika ili upravljača koji to ne razumije i ne prihvaća; b) onaj sam koji razumije, prihvaća i prilagođava se (samim time i napreduje).

Bitno se mijenjati i raditi na sebi, jer…organizacije mijenjajući sebe, mijenjaju i druge oko sebe. https://argus-grupa.hr/

(A.Č/PS)