Mnemotehnike su vrste učenja koje pomažu pri bržem pohranjivanju podataka. Općenito mnemotehnikama nastojimo povezati nepovezano, naći dobre znakove za dosjećanje te učiniti besmisleno smislenim.

Postoji više vrsta mnemotehnika, a neke od njih su vizualne mnemotenike, verbalne te mješovite. Korisnost mnemotehnika pri učenju je eksperimentalno potvrđena – pri učenju zadanih materijala uspješniji su ispitanici koji su koristili mnemotehnike od onih koji ih nisu koristili. Poslovni ljudi uglavnom ne znaju što su mnemotehnike.

Online istraživanje na temu „Mnemotehnike“ časopis za managere i poduzetnike Poslovni savjetnik na čelu sa glavnom urednicom mr. Sandrom Mihelčić proveo je u suradnji sa konzultantskom tvrtkom Proago na čelu sa direktorom mr. sc. Sašom Karlovčanom, a u želji da saznamo koliko poslovni ljudi koriste mnemotehnike, koje mnemotehnike poznaju i koriste u svojem radu.
Još jedno u nizu naših istraživanja provedeno je od 6. do 12. travnja 2008., na uzorku od 320 ispitanika, a pred vama su neki od rezultata ankete.

Istraživanje smo započeli jednostavnim pitanjem - znaju li poslovni ljudi u Hrvatskoj što su uopće mnemotehnike. Rezultat je donekle poražavajući jer čak 61% njih ne zna što je ova vještina, dok bi 39% ispitanika znalo objasniti što su mnemotehnike.
U svom se radu mnemotehnikama redovito koristi 15% poslovnjaka, 52% ih uopće ne upotrebljava, dok njih 33% ponekad koristi mnemotehnike kako bi si olakšali poslovanje

Najpopularnija metoda ključnih riječi
Najčešće korištena mnemotehnička vještina je metoda ključnih riječi, koristi je 24% ispitanika, a najmanje korištena je elaborirano kodiranje, kojim se služi svega 1% poslovnih ljudi u Hrvatskoj. Od ostalih tehnika među češće korištene spadaju i skraćivanje, koje koristi 13%, te mentalne mape koje upotrebljava 12% ispitanika. 8% ih se odlučilo za brzo čitanje, a 6% za nešto drugo. Ipak, još uvijek je najveći postotak (36%) onih koji uopće ne koriste mnemotehnike.

Samo 4% pohađalo tečaj brzog čitanja
U nastavku istraživanja nas je zanimalo olakšavaju li onima koji ih koriste mnemotehnike posao, te smo afirmativni odgovor dobili kod 14% ispitanika, negativni 10%, 33% ih se izjasnilo da im mnemotehnike pomažu u nekim slučajevima, a 43% ne zna imaju li od mnemotehnika olakšavajuće koristi.

Za kraj, pitali smo naše ispitanike jesu li pohađali tečaj brzog čitanja. Njih samo 6% naučilo je tu tehniku, dok visokih 94% nije.

Gornja dobna granica za učenje mnemotehnika ne postoji no djeci ispod 12 godina se ne preporučuju ovakvi tečajevi. Razlog tome je nerazvijeno kritičko mišljenje kod djece, a uostalom brzo čitanje je samo napredna vještina klasičnog čitanja, pa tako djeca prije nego svladaju čitanje ne mogu usavršavati tehniku dalje.