Jaka kapitaliziranost, izvrsna likvidnosna pozicija i kvaliteta aktive pružaju snažnu početnu poziciju za suočavanje s teškim ekonomskim okruženjem zbog koronavirusa

„Uslijed trenutačne globalne krize, kao pojedinci i kao obitelji, ali i kao države i regije, zaposlenici i poduzeća, svi se suočavamo s izazovima koje nitko od nas nije mogao zamisliti prije svega nekoliko tjedana.

Događaj koji je započeo kao zdravstvena kriza razvio se u gospodarsku krizu bez presedana jer su nužne mjere ograničenja kretanja dovele do pada ponude i potražnje na tržištima diljem svijeta. Nemamo jednostavnog plana za postupanje u ovakvoj situaciji, osim onoga što nam nalaže zdrav razum. Od utjecaja ove pandemije nije izuzeta nijedna država, nijedna regija i nijedan sektor. Svi smo uistinu u ovome zajedno.

Ne postoji dobar trenutak za globalnu krizu poput ove koju upravo prolazimo. Međutim, države srednje i istočne Europe u proteklih su nekoliko godina provele potrebne makroekonomske mjere. Naša SIE regija zahvaljujući tome je u mnogo boljem položaju za suočavanje s gospodarskim posljedicama krize uzrokovane koronavirusom nego što je bila tijekom financijske krize prije deset godina.

Mi u Erste Groupu također u ovu krizu ulazimo iz čvrste pozicije. Snažno smo kapitalizirana financijska grupa s dokazanim poslovnim modelom i uravnoteženim kreditnim portfeljem koji obilježava izvrsna kvaliteta aktive. Dok našim klijentima pomažemo odgovoriti na ovu krizu, možemo se osloniti na snažan položaj naših banaka-podružnica u regiji koja će ostati regijom rasta u Europi, na konkurentsku prednost koju nam pruža George, naša platforma za digitalno bankarstvo, te na našu izvrsnu likvidnosnu poziciju.

Ne treba uopće sumnjati da nas sve čeka godina puna izazova. Ali isto tako ne treba sumnjati ni u našu predanost da pomognemo našim klijentima prevladati ova teška vremena. To ćemo postići jednostavnim postupcima prijave za odgode plaćanja kredita i kredite s državnim jamstvima, bezbrojnim individualnim savjetovanjima i učinkovitom suradnjom s vladama, regulatorima i svim našim dionicima. U tome ćemo uspjeti jer smo snažno predani našoj regiji i vjerujemo u njezine ljude i poduzeća, njihov trajni potencijal i njihovu obećavajuću budućnost kad ova kriza završi,” rekao je Bernhard Spalt, glavni izvrši direktor Erste Group Bank AG.

Neto prihod od kamata povećan je – ponajviše u Češkoj i Austriji, ali također u Rumunjskoj –  na 1.229,0 milijuna eura (+5,9 %; 1.160,9 milijuna eura). Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 504,2 milijuna eura (+3,4 %; 487,7 milijuna eura), ponajviše uslijed rasta naknada za trgovanje vrijednosnicama, ali i naknada za upravljanje imovinom i posredovanje u osiguranju. Iako je neto rezultat od trgovanja znatno smanjen na -157,4 milijuna eura (153,3 milijuna eura), stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak povećana je na 37,5 milijuna eura (-77,1 milijuna eura). Na obje stavke utjecali su učinci vrednovanja uzrokovani povećanom promjenjivošću tržišta u okolnostima epidemije COVID-19. Operativni prihod smanjen je na 1.633,0 milijuna eura (-6,1 %; 1.771,7 milijuna eura). Opći administrativni troškovi blago su smanjeni na 1.111,2 milijuna eura (-0,4 %; 1115,6 milijuna eura), pri čemu su troškovi osoblja povećani na 630,0 milijuna eura (+1,3 %; 621,9 milijuna eura), dok su ostali administrativni troškovi smanjeni na 344,8 milijuna eura (-3,8 %; 358,3 milijuna eura). Ostali administrativni troškovi već uključuju uknjižbu gotovo svih očekivanih cjelogodišnjih depozitnih uplata osiguranja za 2020. u iznosu od 88,3 milijuna eura (87,5 milijuna eura). Amortizacija i deprecijacija iznosila je 136,5 milijuna eura (135,4 milijuna eura). Ukupno je operativni rezultat smanjen na 551,7 milijuna eura (-15,9 %; 656,0 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda povećan je na 66,8 % (63,0 %).

Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je -61,7 milijuna eura ili 15 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijenata (neto otpuštanja u iznosu od 35,8 milijuna ili -9 baznih bodova). Alokacije rezervacija za kredite, obveze i dana jamstva povećane su uglavnom u Austriji i Češkoj, dok je pozitivan doprinos zabilježen od naplate već otpisanih kredita u Rumunjskoj. Alokacije rezervacija u prvom tromjesečju 2020. povezane s pandemijom COVID-19 zasada su bile male i uglavnom su se temeljile na procjenama stručnjaka, ali još ne uključuju nikakve alokacije za očekivano pogoršanje makroekonomskih predviđanja. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima dodatno se poboljšao na 2,4 % (2,5 %). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama povećana je na 80,9 % (77,1 %).

Ostali operativni rezultat iznosio je -127,6 milijuna eura (-131,1 milijuna eura). Troškovi godišnjih doprinosa za sanacijske fondove uključeni u tu stavku povećani su – osobito u Češkoj i Slovačkoj – na 84,0 milijuna eura (78,0 milijuna eura). Povećanje bankarskih i transakcijskih poreza na 49,9 milijuna eura (38,8 milijuna eura) uglavnom se može pripisati udvostručenju bankarskih nameta u Slovačkoj na 16,9 milijuna eura (8,0 milijuna eura), do kojeg je došlo kad su zakonske izmjene donesene 2019. stupile na snagu 1. siječnja 2020. Bankarski porez u Mađarskoj za financijsku godinu 2020. iznosio je 14,2 milijuna eura (12,5 milijuna eura).

Porezi na dobit povećani su na 103,0 milijuna eura (95,5 milijuna eura) uslijed jednokratnih učinaka u Rumunjskoj. Manjinski udio smanjen je na 23,0 milijuna eura (89,3 milijuna eura) uslijed znatno nižih doprinosa od prihoda štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice iznosio je 235,3 milijuna eura (-37,6 %; 377,0 milijuna eura).

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), povećan je na 19,1 milijardi eura (19,0 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni) iznosio je 15,8 milijardi eura (16,3 milijardi eura), a ukupna vlastita sredstva (konačna) iznosila su 21,3 milijarde eura (22,0 milijardi eura). Iako dobit za prvo tromjesečje nije uračunata, odbijeni su troškovi rizika. Ukupni rizik – rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačni) – povećan je na120,5 milijardi eura (118,6 milijardi eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačna) iznosila je 13,1 % (13,7 %), a stopa ukupnog kapitala 17,7 % (18,5 %).

Vrijednost ukupne imovine povećana je na 262,9 milijardi eura (245,7 milijardi eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine povećani su na 23,0 milijarde eura (10,7 milijardi eura), dok su krediti i potraživanja od kreditnih institucija povećani na 24,3 milijarde eura (23,1 milijarda eura). Krediti i potraživanja od klijenata povećani su na 161,1 milijardu eura (+0,5 %; 160,3 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka povećani su na 20,7 milijardi eura (13,1 milijardi eura), a depoziti klijenata ponovo su povećani – posebno u Češkoj i Austriji – na 182,2 milijarde eura (+4,8 %; 173,8 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 88,4 % (92,2 %).

PREDVIĐANJE

Globalna ekonomska predviđanja znatno su se pogoršala od 28. veljače 2020., kad smo objavili financijske rezultate za četvrto tromjesečje 2019. te za financijsku godinu 2019. Gospodarski rezultati temeljni su pokretač financijskih rezultata Erste Group. Stoga se očekuje da će najnoviji razvoj događaja dovesti do znatnog pogoršanja profitabilnosti banke u 2020., koje, međutim, još nije moguće kvantificirati. Makroekonomska recesija i niža profitabilnost izravna su posljedica odluka vlada diljem svijeta da primijene strategije ograničavanja društvenih i ekonomskih aktivnosti različitih razmjera u nastojanju da obuzdaju širenje koronavirusa. Ta je strategija obuzdavanja ispunila svoju prvenstvenu svrhu i izravnala krivulju očekivanog opterećenja zdravstvenih sustava. Međutim, pritom je uzrokovala znatnu i opipljivu kolateralnu štetu u obliku smanjene gospodarske aktivnosti, porasta nezaposlenosti i znatnog pada svjetskih burzi. Nastojeći umanjiti tu štetu, vlade, središnje banke i regulatori uveli su niz mjera poput moratorija na kredite, jamstava za kredite, izravnih isplata pogođenim industrijskim sektorima i potrošačima, počeka ili odgoda plaćanja poreza i doprinosa, mjera podrške na tržištu rada, kao što su sheme kratkoročnog rada, injekcija likvidnosti, smanjenja zahtjeva za jamstva, rezanja kamatnih stopa, kvantitativnog popuštanja koje se provodi putem kupovine vladinih i korporativnih obveznica, popuštanja uvjeta u pogledu kapitala te pragmatičnog pogleda na postupno uvođenje standarda IFRS9 u okolnostima moratorija na kredite i jamstava za kredite.

Unatoč svemu tome i unatoč prvim pokušajima polaganog popuštanja općih ograničenja kretanja u državama kao što su Češka i Austrija, očekuje se da će globalni realni BDP u 2020. doživjeti najveći pad od Drugog svjetskog rata. U kontekstu Austrije te srednje i istočne Europe, trenutačno se u 2020. predviđa pad realnog BDP-a između 4,2 % i 7,5 %, uz sve negativne učinke koje će to imati na pojedinačne stavke računa dobiti i gubitka, kvalitetu aktive i kapital. Konkretno, očekuje se da će se neto prihod od kamata u 2020. smanjiti uslijed kombinacije znatnog rezanja kamatnih stopa u Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji, promjene u kombinaciji poslovnih aktivnosti izazvane nižim maržama poslovanja s državnim jamstvima i negativnih valutnih učinaka. Očekuje se da će na prihod od naknada prvenstveno negativno utjecati slabija gospodarska aktivnost, koja će za posljedicu imati niže naknade za platne transakcije i znatno niže naknade od trgovanja vrijednosnicama. Pad neto rezultata od trgovanja i fer vrijednosti već se očekivao i prije pojave koronavirusa uslijed visokih dobitaka od vrednovanja u 2019. Općenito, u 2020. vjerojatan je pad operativnog prihoda. Početkom godine očekivali smo porast operativnih troškova u 2020., međutim, sada će se oni vjerojatno smanjiti zbog nižih putnih troškova, ušteda na učinkovitosti i pozitivnih valutnih učinaka. Bez obzira na to, u 2020. očekuje se slabiji operativni rezultat u usporedbi s razinama iz 2019., zajedno s pogoršanjem omjera troškova i prihoda. Troškovi rizika predstavljat će najveću nepoznanicu u 2020. i dalje. Menadžment Erste Groupa u pravilu će nastojati što veći dio troškova rizika rasporediti na početak razdoblja u mjeri u kojoj će se to moći opravdati na temelju makroekonomskih podataka i predviđanja, razvoja rejtinga poduzeća i procjene portfelja poslovanja sa stanovništvom u 2020. U skladu s time, u 2020. očekuje se značajno povećanje troškova rizika. Na temelju trenutačno najvjerojatnijeg scenarija, prema kojem se pretpostavlja šestomjesečna krivulja oporavka u obliku slova V, procjenjuje se da će troškovi rizika za 2020. iznositi 50-80 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima. Pod uvjetom da ne bude nikakvih otpisa gudvila, očekuje se da će se ostali operativni rezultat u 2020. popraviti, budući da je u 2019. bio opterećen znatnim jednokratnim učincima. Omjer poreza gotovo će se sigurno povećati jer se očekuje pad profitabilnosti u državama s niskim poreznim stopama. Manjinski udio će se smanjiti, budući da se očekuje pad profitabilnosti štednih banaka. Općenito se u 2020. očekuje znatan pad neto dobiti.

Erste Group izdvojila je 1,5 eura po dionici za potencijalnu isplatu dividende za 2019. Koncem ožujka 2020., Erste Group objavila je da će odgoditi Glavnu skupštinu i konačnu odluku o dividendi za četvrto tromjesečje 2020., kada će biti u boljem položaju za donošenje informirane odluke, temeljene na činjenicama, u vezi gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa. Čvrsta je namjera uprave Erste Groupa isplatiti dividendu za 2019., ali će odluka o iznosu dividende prvenstveno ovisiti o gospodarskoj realnosti koja će tada prevladavati. Pri donošenju konačne odluke uzet ćemo u obzir pažljivu ravnotežu između regulatornih savjeta i nužnosti da održimo povjerenje investitora u Erste Group i u tržišta kapitala općenito. Također ćemo nastojati osigurati jednak tretman svih vrsta imovine. PS/SŠ