Unatoč povoljnim kretanjima u gospodarstvu, situacija u Estoniji za obične građane nije lagana što za posljedicu ima egzodus radne snage.
Estonija spada u skupinu zemalja koje kriza unutar Europske unije nije pogodila kao neka druge europska gospodarstva. Gospodarski rast od osam posto Estonija može zahvaliti padu plaća i mirovina. No, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima, dok stanovništvo izvan većih urbanih središta uglavnom sastavlja kraj s krajem.
Situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama. Primjerice, nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što nije dovoljno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu. Mnogi se zbog toga odlučuju na odlazak iz zemlje, ponajprije u obližnju Finsku, piše Deutsche Welle.
Iseljavanje u Finsku, koja zaposlenicima daje mnogo bolje uvjete uključujući i pravo na mirovinu već nakon pet godina rada, teče relativno glatko, što je između ostalog i zasluga kulturne bliskosti dvaju naroda što uključuje i sličnost jezika.
Samo u Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.
Estonija se suočava s velikim problemom: država ulaže u obrazovanje mladih koji nakon toga s diplomom u džepu odlaze preko mora u Finsku i tamo nastavljaju karijeru. No, Estonci ne odlaze samo u Finsku već i mnogo udaljenije zemlje, a jedna od najpopularnijih zemalja trenutačno je Kanada.
Prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 milijuna, odnosno u posljednja dva desetljeća Estonija je izgubila 18 posto stanovništva.
Problem Estonije nije samo iseljavanje nego i pad nataliteta. Međutim, treba uzeti u obzir da je iseljavanje dijelom posljedica i čeličnih gospodarskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile "uzornim učenikom" unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda. (ps)