Promatrajući odnos samo željezničkog i cestovnog prijevoza u 2010. vidimo da se on promijenio u korist željezničkog prijevoza. Udio željezničkog prijevoza u odnosu na cestu porastao je sa 10,4% na 14,2% u tonama i sa 21% na 23% u TKM u promatranom razdoblju u odnosu na I-IX 2009. Ovo su dobri pokazatelji za željeznicu iz kojih možemo zaključiti da sve više gospodarskih subjekata prepoznaje željeznicu kao bitnog partnera u prijevozu tereta. O stanju u željezničkom prijevozu i novim potezima HŽ Carga, prokomentirao je g. Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Carga i predsjednik Uprave HŽ Holdinga.

PS: Kakve rezultati bilježi prijevoz, kako međunarodnih, tako i domaći?

Povećao se međunarodni prijevoz, a cestovni prijevoz je manji za 24,5% u odnosu na prošlu godinu zbog smanjenih gospodarskih aktivnosti, prvenstveno u građevinskoj industriji, zatim kemijskoj i prerađivačkoj u RH. Općenito je prijevoz robe u RH u razdoblju I-IX 2010. godine u padu za 15% u tonama i u porastu za 19,6% u TKM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zemlje, tj. željezničke uprave za koje imamo podatke za I-IX 2010. godine promatrajući prijevoz robe (Češka, Njemačka, Slovenija, Poljska, Slovačka) bilježe nešto veći porast prijevoza od nas i on se kreće između 8 i 11%. Kod nas je rezultat nešto nepovoljniji, a što je odraz i cijele gospodarske situacije. Do porasta je došlo za 7,4% u tonama i 1,2% u TKM u odnosu na prošlu godinu.

PS: Koje su gospodarske grane koje su zabilježile najveće oscilacije?

Promatrajući strukturu ostvarenog prijevoza za I-IX 2010., lošiji rezultat je posebno izražen u unutarnjem prijevozu. Zabilježen je pad 21,6% u tonama i 7,2% u TKM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na što je utjecalo smanjenje prijevoza kamenih agregata, drva i proizvoda od drva, te prijevoznih sredstava. Povećanje je zabilježeno kod prijevoza žitarica, proizvoda od kamena, cementa te mineralnih goriva (naftnih derivata). U međunarodnom prijevozu, koji čini 82% ukupnog prijevoza željeznicom u tonama i 76% u TKM, zabilježeno je povećanje od 6% u tonama i smanjenje za 3,1% u TKM. Znatan porast prijevoza bilježimo kod prijevoza mineralnih goriva (naftni derivati), željeza i čelika i njihovih proizvoda, gnojiva, drva i organskih kemijskih proizvoda; proizvoda prehrambene industrije te drugih raznih roba. Najznačajniji pad u međunarodnom prijevozu zabilježen je kod prijevoza žitarica prijevoza rudače proizvoda od kamena, cementa…

PS: Rezultati u intermodalnom prijevozu?

Kombinirani (intermodalni) prijevoz u ovoj godini je zabilježio značajno povećanje od 19% u tonama; i čak 30% u ostvarenom prihodu u odnosu na prošlu godinu. Novi potencijali u kombiniranom prometu očekujemo od kontejnerskog terminala u Slavonskom Brodu, gdje smo bez pokrenutih marketinških aktivnosti već dobili prve narudžbe. Na tom kontejnerskom terminalu planira se organizacija pretovara kontejnera i kamionska dostava u regiji Slavonskog Broda (do Vinkovaca i Osijeka) i u sjeverni dio Federacije Bosne i Hercegovine.

Isto tako, pokazuju se i prvi rezultati od puštanja u rad i dijela kontejnerskog terminala u Luci Ploče, a od 2013. planira se prekrcati 7 mil. tona tereta, što upućuje i na oporavak tržišta brodskog prijevoza koji je jedan od ključnih segmenata u intermodalnom prijevozu. Naši planovi za otvorenjem robno transportnog centra u luci Ploče također će pridonijeti stvaranju dodatnih prihoda od usluga manipulacije, skladištenja, otpreme i dopreme tereta te razvoju intermodalnog prijevoza na koridoru Vc.

PS: Po čemu možete okarakterizirati ovu godinu?

Prvenstveno po novim projektima koje smo pokrenuli. HŽ Cargo iz klasičnog željezničkog vozara prerasta u logističara. Naš cilj je na svim početnim i završnim točkama koridorskih pravaca ustrojiti logističke centre. Oni najvažniji će se otvoriti u Slavonskom Brodu, Pločama, Cargo Centru Zagreb i Rijeci. Nedavno je osnovana tvrtka Cargo Centar Zagreb u kojoj HŽ Cargo ima udijele. Ne moramo ni spominjati koliko je ovaj dugoočekivani logistički centar u kojem će jedan od suvlasnika biti i Cargo Centar Graz i Luka Rijeka bitan, ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu regiju. Veliko znanje i iskustvo dobit ćemo kroz suradnju sa Cargom Centar Graz, a sam centar će predstavljati nastavak terminala luke Rijeka. Planirani lokalitet je u Dugom Selu, na području koje je dobro povezano autocestom, željeznicom, a i u blizini je zračne luke tako da će intermodalni prijevoz početkom rada ovog centra dobiti i jednu novu dimenziju na regionalnom prometnom tržištu.

PS: Zašto logistički centri?

Logističkim centrima želimo stvoriti komparativnu prednost nad ostalim željničkim operaterima na liberaliziranom tržištu, organizirati ekspresne i direktne vlakove u domaćem i međunarodnom prometu, optimalizirati i integrirati sve oblike transporta robe koja će utjecati na efikasnije poslovanje, brži protok robe i usluga te na smanjenje ukupnog troška prijevoza robe. Isto tako, povezali smo željeznice u regiji kroz alijansu Carga 10 i tako omogućili ubrzani protok robe od istoka do zapada i obrnuto. Dokazali smo da se administrativne barijere mogu otkloniti, prijevozni put smanjiti, a tereti vratiti na X koridor. Samo kroz ovaj projekt u ovom kratkom vremenu od listopada ove godine tranzitiralo je već 11 vlakova.

PS: U kojem smjeru ide politika prodaje za sljedeću godinu?

Prvenstveno želimo zaključiti što veći broj višegodišnjih ugovora sa našim krajnjim klijentima kojima ćemo tako pružiti jednu novu dimenziju suradnje, a sebi osigurati predispozicije za ostvarenje zacrtanih planova. U sinergiji sa klijentima koji imaju zapuštene industrijske kolosijeke stvaramo financijske preduvjete kako bi se ti kolosijeci obnovili i tako veći dio robe vozio željeznicom, što utječe i na bolje rezultate poslovanja tog klijenta i naravno, željeznice u cjelini. Cilj nam je što više tereta vratiti na željeznicu, posebno onih koji se po prirodi stvari trebaju voziti željeznicom, a zbog raznih ograničenja je prebačen na cestu. U fazi smo potpisivanja strateških sporazuma sa ključnim klijentima.
Od velike nam je važnosti upravo suradnja sa domaćim tvrtkama i na taj način utjecati i na domaći gospodarski oporavak i razvoj. Jedan od bitnih klijenata je tvrtka Agrokor sa kojom do sada imamo jako dobru suradnju, a želja nam ju je dodatno unaprijediti kroz nove projekte. Imamo vrlo dobre poslovne odnose i sa našim lukama koje su jedan od bitnih izvora robe i predstavljaju vrata za veći dio robe koja sa istoka dolazi morskim putem u ovaj dio Europe. Za slijedeću godinu možemo najaviti i novi projekt alijanse Cargo 10 –Yana koja podrazumijeva prijevoz na relaciji Lyon-Bologna-Padova-Ljubljana-Zagreb-Sofija, a klijentima omogućava pružanje kompletne logistike, znači prijevoz i terminalske usluge, a obuhvaća prijevoz i pojedinačnih pošiljaka klasičnog i kombiniranog prometa.

PS: Kakve će biti cijene u 2011.?

U fazi je donošenje prodajne politike za 2011. Na cijene za 2011. utjecat će i razina cijena iz 2010. godine te ostvarena realizacija prijevoza po pojedinim korisničkim tarifama, stopa inflacije u euro zoni te cijene u okruženju. Nivelirat će se cijene kod pojedinih roba i pravaca te će se isključiti pojedine relacije iz tarifa a koje se nisu realizirale.

PS: Za iduću godinu u planu je i informatizacija društava HŽ-a. O čemu se točno radi?

Hrvatske željeznice – sva društva HŽ Holdinga, a time i HŽ Cargo u tijeku su uvođenja suvremenog informatičkog sustava za potporu poslovnim procesima tzv. Enterprise Resource Planning (ERP) SAP sustava čija se implementacija očekuje 03. siječnja 2011. godine. Cilj uspostave novog rješenja je efikasno upravljanje svim procesima na osnovu informacija koje će ulaziti u sustav ili se kreirati u sustavu tamo gdje nastaju. HŽ Cargo će do kraja slijedeće godine uvesti i informacijski sustav IS-Cargo koji će pokrivati sve funkcionalnosti poslovnih procesa prijevoza tereta u HŽ Cargu, a bit će integriran sa ERP-SAP-om.

PS: I na kraju želimo vam čestitati i na imenovanju za predsjednika Uprave HŽ Holdinga. Koje ćete promijene unijeti u poslovanje cijelog Holdinga?

U svakom trgovačkom društvu HŽ Holdinga pokrenut će se investicijski ciklus koji se do sada nadzirao, a sada je definiran kroz katalog investicija od Vlade RH. Tako je projekt nizinske pruge proglašeni i od nacionalnog interesa RH. Maksimalno ćemo raditi i na ostvarenju drugih projekata koji imaju veliko značenje, ne samo za hrvatske željeznice, već i za cijelo gospodarstvo. Prije svega mislim na četiri pokrenuta logistička centra u HŽ Cargu, nabavku lokomotiva u Vuči vlakova, nabavku elektromotornih vlakova u Putničkom prijevozu, revitalizacija industrijskih kolosijeka, nastavak informatizacije društva kroz SAP i IS Cargo.