Drugog dana savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji razgovaralo se o investicijama i gospodarskom rastu, a u raspravi je Radimir Čačić istaknuo kako je u Hrvatskoj nužno podići postotak radnog kontingenta s postojećih 55 na 65 posto stanovništva u naredne četiri godine.

Zemlja u kojoj se malo radi, a i oni koji rade ne čine to pretjerano dobro te s neodgovarajućim tehnologijama, nema šansi, rekao je Čačić.

Štetnim je ocijenio, kako je rekao, "alibi politiku pozivanja na konsenzus od ljudi čija je osnovna funkcija odlučivanje i preuzimanje odgovornosti. Oni pozivaju na konsensus potpuno svjesni da ga neće i ne može biti, znajući da se traži alibi da ne napraviš ništa", ustvrdio je Čačić.

Predložio je četiri mogućnosti razvoja i investiranja, a to su objekti u državnom vlasništvu i lokaliteti za turističku namjenu, proizvodnja energije i hrane, geostrateški položaj za razvoj prometne infrastrukture i energetskih koridora te korištenje EU fondova za razdoblje od naredne četiri godine.

Govoreći o mogućem dolaska MMF-a Čačić je kazao "ako ne znate što želite MMF je bauk, a ako znate što je predmet razgovora s MMF-om onda će oni prihvatiti vaš koncept te ćete se dogovoriti ili ne". Ocijenio je da je pitanje MMF-a pitanje samopoštovanja i autoriteta kroz sposobnost i znanje.

Mladen Vedriš sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kao nedovoljno korištene investicijske i razvojne mogućnosti Hrvatske istaknuo je riječku luku, intermodalni transport, mogućnost zapošljavanja kapaciteta i uštede na uvođenju energetske učinkovitosti objekata, navodnjavanje.

Govoreći o stanju hrvatske brodogradnje Vedriš je istaknuo da EU ne zahtijeva da se hrvatska brodogradilišta prodaju po bilo kojoj cijeni nego da porezni obveznici ne plaćaju razliku cijene izgrađenog broda do one koju postižu brodovi s većom dodanom vrijednošću kakvi se proizvode u zapadnoj Europi.

Branko Grčić sa splitskog Ekonomskog fakulteta kazao je da se proračunski problemi mogu rješavati na prihodnoj strani, ali i da je moguće ostvariti uštedu na rashodnoj strani za tri do četiri milijarde kuna koje bi se prelile u proaktivne gospodarske mjere.

Veća konkurentnost može se ostvariti smanjenjem cijene rada, energenata za industriju, smanjenjem kamatnih stopa i to jasnom političkom voljom za provedbu reformi čime se smanjuju rizici, kazao je Grčić. Ustvrdio je i da je tečaj kune štetan za izvoznike te da je aprecijacija sve veća.

Istaknuo je i da promjena strukture proračuna i deficita u razdoblju krize prema povećanju neproduktivne potrošnje ne doprinosi gospodarskom razvitku. (Hina)

Foto: www.radimir-cacic.hns.hr