Od tvrtki se očekuje da na sasvim nov način razmišljaju o organizaciji poslovanja, imovini tvrtke, financijskim projekcijama, osvajanju tržišta... Tako neke tvrtke znaju što žele postići, a neke znaju kako nešto postići, no prava je rijetkost da se susretnu „ŠTO“ i „KAKO“, odnosno kada tvrtka zna što želi i kako do toga doći.

To pitanje „što“ i „kako“ postaje presudno pitanje ili bolje rečeno noćna mora svih tvrtki u vrtlogu virtualne (digitalne) transformacije jer je sve glasnija sintagma virtualni (digitalni) ili mrtvi. To je posebno potencirano u temeljnoj zadaći ostvarivanja misije i vizije svake tvrtke - u trajnoj komunikaciji s kupcima i potrošačima i građenju odnosa s istim, jer u tom odnosu počinje i završava ciklus opravdanosti postojanja tvrtke, njenih proizvoda i brandova.

Mutirane generacije potrošača
I dok marketing tvrtki još muku muči s time kako osvojiti kupce i potrošače Y-generacije naraštaj potrošača rođenih između ranih osamdesetih i novog tisućljeća polako ali sigurno im na vrata kucaju centenijalci (centennials Z-generacija) kojima pripada ekipa ne starija od 18-21. godine i koja snažno ne samo trasira put već nameće tvrtkama pravilo budi virtualan (digitalan) ili te nema. Gledano sa aspekta prihvaćanja novih tehnologija oni jesu „Y“(milenijci) genaracija ali na steroidima, pa ako tvrtke još uvijek misle da su milenijci neuhvatljivi , očito nikada nisu pokušale dosegnuti mladu generaciju (Z- generaciju) kojoj u ovo doba tepaju da je najizazovnija u povijesti. Tako se tvrtke i korporativno svijet okreću centenijalcima (Z- generaciji).
Istina je, Y-generracija (milenijci) su još zlatne koke koje sa svojim specifičnim ukusom i željom da budu jedinstveni i ostave traga na ukupno poslovanje silno zanimaju tvrtke, ali normalnim slijedom događa se generacija Z koja će za samo nekoliko godina dominirati tržištem, pa je nužno već danas razmišljati o njenim željama i potrebama.No, to nije baš tako jednostavno, tako jednosmjerno: Y-generacija dominira; Z-generacija dolazi, a potrošači dana svoj identitet formiraju slobodnije nego ikad, i to je srušilo dosadašnje modele kojima se ponašanje potrošača predviđa prema dobi, spolu, socijalnom i geografskom
položaju, prema prihodu itd. Ako je samo prije pet do šest godina marketingu rečeno da će na Twitteru najbrže rasti skupine korisnika u dobi od 55-64 godine rekli
bi da nešto ne štima – da je tu nešto nelogično. Ipak je vrijeme pokazalo da su stvari postale prilično uvrnute i da ono što se do sadaznalo, u što se slijepo vjerovalo o određenoj demografskoj skupini treba u najmanju ruku uzimati s rezervom.

Tradicija odlazi u povijest
Tako danas marketing stručnjaci govore o izazovima takozvanog post-demografskog konzumerizma koji nalaže da se odbace sve dosadašnje spoznaje, demografski modeli kojima se definira ponašanje potrošača. PS/SŠ

Autor teksta: Branko Pavlović

Izvor: Poslovni savjetnik br. 141

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu