Svaka prosječna osoba može biti neograničeno kreativna ako to želi.

Uspješno poduzetništvo je nezamislivo bez kreativnosti sudionika u poduzetništvu. Ako ne unapređujemo svoje poslovanje nećemo preživjeti konkurenciju koja je kreativnija od nas. Klasična definicija kreativnosti: označava misaone procese kojima se dolazi do rješenja, ideja, umjetničkih oblika, teorija, proizvoda,… koji su jedinstveni i novi. Kako biti kreativan? Stječe li se kreativnost rođenjem (predispozicija) ili se ona stječe učenjem. Lako, jednostavno i brzo je za utvrditi kako se kreativnost stječe učenjem. Također je lako, jednostavno i brzo utvrditi kako je kreativnost vještina malog broja pojedinaca koja se nalaze na različitim pozicijama u području poduzetništva. Zašto je to tako? Zašto ima malo kreativnih pojedinaca? Razlog takvom stanju je potisnuta kreativnost.

Što znači potisnuta kreativnost i kako je osloboditi?
Potisnuta kreativnost je stanje kada pojedinac nije u mogućnosti iskazivati sve svoje kompetencije (sposobnosti), a što je posljedica dominantno logičnog načina promišljanja koje je naučeno tijekom tradicionalnog (redovitog) školovanja.
Stanje kreativnosti Mala djeca su nevjerojatno kreativna. Gotovo bez ikakvih ograničenja. O tome nema dvojbe. Nažalost, tradicionalni način odgoja i obrazovanja u potpunosti potisne kreativnost koju su djeca stekla do polaska u školu.
Zašto je to tako?
Tradicionalan (redovan) sustav obrazovanja nas uči da dominantno razmišljamo logički (linearno). To znači da smo fokusirani na popise, liste, sljedove, na dominantno kretanje naprijed, na ranije doživljeno, na poznato, na očekivano, na sigurno…
Logičko razmišljanje je dobro opisano primjerom kretanja u tunelu - idemo samo naprijed - prema izlazu iz tunela. Isto tako i razmišljamo u slijedu. Ne vodimo istovremeno računa što je izvan slijeda, što je sa strane, bočno, nazad… Kod logičkog razmišljanja nemamo cjelovitu sliku, niti uopće razmišljamo o njoj. Jednostavno nas nitko ne uči kako da kreiramo cjelovitu sliku predmetne teme. Za logičko razmišljanje ključna je riječ “Ne”. Nju najčešće koristimo u kontekstu otpora promjenama:

- nije sada vrijeme,

- sačekat ćemo da drugi to odrade,

- nisu ni drugi u tome uspjeli,

- zašto da mi to uradimo,

- sačekajmo “bolja” vremena,

- uvjerimo se prvo kako je to apsolutno sigurno,

- nije sigurno da ćemo uspjeti.

- zašto da baš mi budemo prvi,

- i drugi beskrajni “Ne” razlozi za nečinjenja.

Na taj se način kreativnost koja se kod male djece neizostavno javlja i intenzivira do polaska u školu u potpunosti potisne kroz sustav sadašnjeg odgoja i obrazovanja. Dominantno mjesto preuzme logičko promišljanje koje tijekom školovanja ne dopušta daljnji razvoj kreativnosti.
Sustav obrazovanja “ne dopušta” razmišljanje izvan logičnog slijeda i potiskuje svaku kreativnost. Nema mogućnosti razmišljanja “out of box”. Tijekom linearnog načina razmišljanja koristimo gotovo isključivo lijevu polutku mozga koja je zadužena za logiku. Umne mape su alat koji na lak, jednostavan i brz način oslobađa potisnutu kreativnost i omogućava njen neograničen razvoj bez obzira na dob, spol, školsku spremu, iskustvo, okruženje… Tijekom izrade umnih mapa koristimo obje polutke mozga, a dominantno desnu polutku koja je zadužena za kreativnost i u tome se ogleda oslobađanje potisnute kreativnosti koje se događa tijekom redovitog školovanja.

Činjenice

✓✓ Svaka osoba je u stanju potisnute kreativnosti zbog načina promišljanja koje je dirigirano (nametnuto) sadašnjim sustavom obrazovanja.

✓✓ Svi koji imamo potisnutu kreativnost svoje potencijale primjenjujemo ograničeno zbog načina promišljanja.

✓✓ Znanja, vještine i ponašanja stjecana tijekom i poslije školovanja nisu izgubljena, ona su privremeno potisnuta zbog nametnutog načina promišljanja tijekom redovitog sustava obrazovanja.

✓✓ Umne mape u potpunosti oslobađaju potisnutu kreativnost i dalje je razvijaju bez ograničenja.

✓✓ Svaki prosječan pojedinac može osloboditi svoju potisnutu kreativnost uporabom umnih mapa na pravi način*. PS/SŠ

Autor teksta: Milan Grković

Izvor: Poslovni savjetnik br. 145

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu