Pretpostavlja se da je u Hrvataskoj oko 70 000 ljudi u radnom odnosu, no bez zasluženih mjesećnih primanja. Bez plaće nisu zbog volonterskih sklonosti, već zbog (ne)volje poslodavca. Smatra se da tome nema lijeka, no zapravo nije tako. Portal net.hr donosi 3 mogućnosti kojima se u Hrvatskoj može naplatiti rad.

1. Državni inspektorat

Poslodavac mu je dužan u pisanom obliku dati obračun plaće bez obzira na to je li ona isplaćena, piše net.hr. Na temelju tog obračuna radnik se može obratiti Državnom inspektoratu. Iskustva? Ja imam dobra iskustva s Inspektoratom po tom pitanju. Na teren izađu u roku dva do tri dana. Poslodavci u pravilu nakon toga odmah izdaju obračun, jer ako ih inspekcija uhvati, a da nisu izdali obračun, plaćaju kazne od 61 do 100.000 kuna. No, po mom mišljenju je inspekciju bolje koristiti kao pritisak jer radniku nije u interesu da poslodavac bude novčano kažnjen, a da za njega poslije nema novca - svjedoči i savjetuje sindikalni pravnik NHS-a Domagoj Rebić.

2. Sudski postupak
Mana sudskog postupka protiv poslodavca je ta što se na njegov završetak može čekati godinu do dvije.

3. Bojkot rada odnosno štrajk

Štrajk je predviđen ZOR-om, piše net.hr. No, kako je do sada  pokazivala praksa, na poslodavce štrajk nije bitno utjecao. Ako se poslodavac ikada uozbilji, to će učiniti u sudskom postupku zbog troškova koje će imati. To je ono što na njih najviše utječe. Određeni učinak ima i štrajk, no ne u tolikoj mjeri - savjetuje Rebić.

Zašto se 70 000 ljudi ne poduzima ponuđene korake

Svatko ima svoje razloge. Pretpostavljam da usta neće otvoriti od straha da ne izgube radno mjesto. Jer ljudi kod nas smatraju da je gore ne raditi nego raditi i ne primati plaću. Kod ove druge opcije uvijek se nadaju da će im, kad izađemo iz krize, rad biti ipak plaćen - izjavila je psihologinja Mirjana Krizmanić za net.hr. Također smatra da su Hrvati podosta pasivan narod koji čeka da im probleme netko drugi riješi. Kako opovrgnuti tu bolno istinitu tvrdnju?!(mš)

Izvor: www.net.hr