U rujanskom sam broju Poslovnog savjetnika pisao o utjecaju financijske krize na turizam u Italiji, kroz prizmu stalnoga gosta, ali i na svakodnevne živote Talijana, posebice ugostitelja i barista. U njihove se živote uvukla tjeskoba i nelagoda zbog povećane porezne presije i općenito promjena koje se događaju u društvu, iako su možebitno nužne i odlične na duži rok za prosječnoga građanina Italije.

Vjerojatno najteži zadatak političke elite u Italiji, ali i ostatku Europe je dati nadu građanima, povratiti izgubljeno povjerenje u bilo kakav oblik politike (pa bio on i izvanstranački, kao na primjer kod Montija, talijanskog premijera ili kod nas don Grubišića, crkvenog izopćenika, ali ujedno i miljenika glasača) te uvjeriti ih da se žrtvuju za viši cilj (na način da im bude lošije danas, zbog većih troškova poreza i restrukturiranja eura i nepotrebno i uzaludno potrošenih kredita) - fiskalnu transparentnost i poreznu Europsku uniju.

Hrvatska kao „slamka spasa“ za slovenske ugostitelje?

Sličnu situaciju mogu primijetiti i u Sloveniji, čija (ne)ratifikacija za naše članstvo u EU ponovo postaje „vruća“ tema! Za mene je jedan od bitnih „ključnih pokazatelja“ makroekonomskoga stanja zemlje, ali i psihološkog stanja neke nacije kvaliteta i posjećenost restorana i općenito ugostiteljskih objekata. Društveni život se oduvijek odvijao i tamo, pisali se najbolji romani ili pjesme, sklapala prijateljstva i poslovi ili prekidale dugogodišnje veze. U Dolenjskoj, slovenskoj pokrajini koja graniči s Hrvatskom, nalazi se 5-6 odličnih restorana-gostiona, koje već duže vremena povremeno posjećujem i koji su iznadprosječne kvalitete (Rakar, Vovko, Debeluh, Repovž, Domačija Novak).

Većina ih je dio europske asocijacije restoratera Jeunes restaurateurs, pokrenute u Francuskoj, a gdje je bitan uvjet članstva da, pored kvalitete, kuhar bude mlađi od 35 godina. Mlade nade obitelji, restorana i kulinarske tradicije pojedine regije i zemlje (ove godine u članstvo klastera ušlo je 8 restorana iz Hrvatske, npr. Adriatic grašo iz Splita, Pellegrini iz Šibenika ili Dubravkin put iz Zagreba, tako da u članstvu sada postoji 11 slovenskih gostiona i 12 hrvatskih) su ti kuhari i u asocijaciji postoji nekoliko stotina restorana, koji preko zajedničke publikacije promoviraju jedni druge.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Poslovni savjetnik, broj 90, listopad 2012.
Autor: Dragan Munjiza