Prošle je godine 483.000 Hrvata napravilo neki prekršaj. Zbog prekršitelja imali su posla na 61 prekršajnom sudu u zemlji uz 22 stalne službe izvan sjedišta suda. Za rješavanje velikog broja prekršajnih slučajeva, svaki od 424 prekršajna suca morao je prosječno riješiti 800 spisa, piše Vjesnik.

Pri tome nisu uračunati građani kojima su policajci ili drugi službenici s ovlastima naplate mandatnih kazni naplatili prekršaj na licu mjesta. Procjenjuje se da je mandatno kažnjenih prekršitelja oko dva milijuna, odnosno svaki drugi građanin prosječno dobije jednu obvezu uplate u državni proračun tijekom godine.

U Visokom prekršajnom sudu ustvrdili su da je od 348.005 pravomoćnih i izvršnih rješenja provedeno samo 34 posto, odnosno, neizvršena su ostala čak 228.864 predmeta.

Prema nekim procjenama zbog niske naplativosti rješenja prekršajnih sudova,  državna blagajna izgubi gotovo milijardu kuna.

Nisku naplativost kazni u prekršajnim sudovima obrazlažu na sljedeći način:  građani znaju da je u prekršajnim sudovima gužva pa odugovlače s plaćanjem kazni ili računaju na zastaru predmeta, odnosno prestanak obveze plaćanja.

Drugi razlozi niske naplativosti kazni su: dostava sudskih poziva, opstruiranje postupaka, nepotpuni osobni podaci okrivljenika, a posebno prekršajno odgovornih pravnih osoba.

Hrvati najviše prekršaja naprave u prometu, preciznije čak 40 posto, 20 posto čine prekršaji u gospodarstvu, nešto je manji udjel prekršaja koji se odnose na propise o javnom miru i redu. Financijski prekršaji čine samo 5 posto od ukupnog broja prekršaja. (jk)

Izvor: www.vjesnik.hr